Trend

Dokazano koliko je nezdrava hrana doista vrlo opasna

Povećani broj imunoloških stanica u krvi nije bezazlen

ŽIVI ME
Danas u ovoj zbrci i trci koju imamo od života teško da  smo dosljedni u dobrim navikama što se tiče prehrane. Preko tjedna više manje jedemo onako što stignemo negdje u hodu. No, ništa to nije tako bazazleno, pogotovo jer se otkrilo i ovo.

Najnovije istraživanje kaže da imunološki sustav reagira slično  na visoke masnoće i razine šećera kao i na  bakterijske infekcije. Posebno uznemirujuće je što nezdrava hrana naš imuno sustav čini dugoročno agresivnim. Čak i nakon prebacivanja na zdravu prehranu imno sustav ostaje stimuliran. Te dugoročne promjene mogu biti uključene u razvoj arterioskleroze i dijabetesa, bolesti povezane s današnjim načinom života.

Znanstvenici su mjesecima hranili miševe hranom s visokom masnoćom, visokom razinom šećera bez puno vlakana.  Životinje su zbog te prehrane razvile snažan upalni odgovor u cijelom tijelu, gotovo kao nakon infekcije s opasnim bakterijama.

Nezdrava prehrana dovela je do neočekivanog povećanja broja određenih imunoloških stanica u krvi miševa, posebice granulocita i monocita, što je pokazatelj sudjelovanja imunoloških stanica progenitora u koštanoj srži. Ova je prehrana aktivirala veliki broj gena u progenitorskim stanicama koji su odgovorni za proliferaciju i sazrijevanje imuno stanica. Brza hrana na taj način uzrokuje da tijelo brzo zapošljava ogromnu i moćnu vojsku. Kada su istraživači vratili glodavce na zdravu hranu s žitaricama narednih 4 tjedna akutna upala je nestala, ali nije nestalo genetsko reprogramiranje imunoloških stanica i njihovih prethodnika: Čak i nakon ovih četiri tjedna konzumiranja zdrave hrane, mnogi geni koji su bili uključeni tijekom faze brze hrane bili su još aktivni.

Ovi upalni odgovori mogu zauzvrat ubrzati razvoj vaskularnih bolesti ili dijabetesa tipa 2. U arteriosklerozi, na primjer, tipične vaskularne naslage, plakovi, uglavnom se sastoje od lipida i imunoloških stanica. Upalna reakcija izravno pridonose njihovom rastu, jer novoaktivirane imunološke stanice stalno migriraju i talože se u zidove žila. Kada plakovi postanu veliki mogu se otkinuti od stjenke  i zaplivati krvotokom što može začepiti žile. Moguće posljedice: moždani udar ili srčani udar.

Pogrešna prehrana može imati dramatične posljedice. U posljednjim stoljećima prosječni životni vijek  u zapadnim zemljama stalno se povećavao. Ovaj trend trenutačno se prekida po prvi put: pojedinci rođeni danas  živjeti će u prosjeku kraćim životima od svojih roditelja. Loša prehrana i premalo vježbe vjerojatno igraju odlučujuću ulogu u tome.

Svi trebamo biti svjesniji da hrana ima veliki utjecaj na naše zdravlje i da nikako nije beznačajno kako i s čim se hranimo, a pogotovo na zdravu prehranu trebamo navikavati djecu.

 

Fotka Freepik

 

Facebook komentari

ŽIVI ME

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.