Zdravlje

Ne dozvolite da vas obuzme depresija

ŽIVI ME
Stigla nam je jesen u svom pravom ruhu, onako kišna s olovnim oblacima. Mnogima je ovako vrijeme izvor nelagode i onog tihog i teškog osjećaja kojeg donosi depresija. 

Simptomi depresije mogu se kretati od blage do teške. Mogu biti kronične ili se mogu pojaviti kao jednokratne epizode uzrokovane traumatičnim životnim događajima poput smrti, bolesti u obitelji,  rastave, a vrlo često i financijskim poteškoćama.

Simptomi depresije uključuju:
– smanjeni interes za aktivnosti koje su obično ugodne
– nesanica ili povećana potreba za snom
– nedostatak apetita ili povećana potreba za jelom, što dovodi ili do gubitka kilograma ili debljanja
– nemir, razdražljivost ili nedostatak energije i umora
– problemi s koncentracijom i prisustvovanje uobičajenim zadacima
– loša samopouzdanje
– suicidalne misli
Ako imate suicidne misli, trebate odmah potražiti pomoć i obratite se svom liječniku.

Savjeti kako biti i ostati motiviran

Jako je bitno da si postavite male, ostvarive ciljeve.
Evo nekoliko prijedloga za početak.

1. Izađite iz kreveta i iz pidžame
Jednostavan čin ustajanja dobra je prva pobjeda dana. Ostavite nekoliko pozitivnih poruka da ih vidite čim otvorite oči poput: “Da, možeš ti to”, “Svako i najveće putovanje počinje jednim malim korakom” ili “Nikad ne odustaj!” 

2. Idite u šetnju
Vježbanje pomaže vašem tijelu da oslobodi endorfine, hormone koji budi dobar osjećaj. Vježbajte najmanje 35 minuta dnevno, pet dana u tjednu, to može poboljšati simptome blage do umjerene depresije. Također može pomoći u liječenju težih oblika depresije.

3. Zaprljajte ruke zemljom
Prema istraživanju  određena vrsta bakterija koja se nalaze u zemlji (Mycobacterium vaccae) može poboljšati proizvodnju serotonina. Serotonin zauzvrat pomaže u smanjenju simptoma depresije. Isto tako bakterije koje se nalaze u fermentiranim namirnicama  poput jogurta, također može poboljšati raspoloženje smanjujući anksioznost i potencijalno poboljšati simptome depresije.

4. Čestitajte su i male pomake
Čestitajte sebi za svaki zadatak ili cilj koji ispunite, bez obzira koliko je mali. Ako možete izvršiti samo jedan ili dva zadatka, to je u redu. To će vam pomoći poboljšati samopouzdanje i osjećaj motivacije.

5. Izbjegavajte negativnosti
Vaš mozak probavlja svaku misao na koju se fokusirate, stoga se potrudite da te misli budu pozitivne. Izbjegavajte negativne ili tužne vijesti, ljude koji su negativni i samo se žale na sve i svašta,  bila kakva  takva negativnost  može imati  utjecaja na vaše raspoloženje i motivaciju. Umjesto toga, usredotočite se na osjećaje zahvalnosti. Čitajte nešto pozitivno i veselo,  okružite se pozitivnim ljudima.

6. Pridržavajte se plana
Osjećaj ispunjavanja dnevnih zadataka promovirat će osjećaj blagostanja. Zapišite svoje planove, zalijepite ih na zid ili negdje gdje ćete ih vidjeti i upotrijebite kvačice kada dovršite zadatke. Osjećaj ispunjavanja dnevnih zadataka probuditi će osjećaj blagostanja i potaknuti vas da se svakodnevno ciljate sve više.

Također biste mogli voditi dnevnik kao svoju rutinu. Dnevnici su dobro mjesto za uklanjanje negativnih misli i ostavljati prostor za pozitivno.

7. Družite se
Odaberite pozitivne odnose s ljudima, družite se s onima koji vas motiviraju. Kada vam se ukaže prilika volontirajte. Pomoći nekome kome je potrebna poboljšati će vam raspoloženje i povećati motivaciju sljedećeg dana da ustanete iz kreveta.

8. Stvorite mrežu podrške
Neka je mreža za podršku u stanju pripravnosti kada vam ponestane motivacije ili  ako se osjetite preplavljeno. Odaberite ljude s kojima se osjećate ugodno u razgovoru i koji vam mogu pomoći i ohrabriti vas.

9. Dosta spavati
Depresija može biti fizički iscrpljujuća. Previše ili premalo spavanja utječe na raspoloženje. Pokušajte spavati 8 sati dnevno to bi bilo odlično.

10. Radite nešto rukama ili čitajte
Naučite plesti, slikajte, pravite nakit, čitajte što god da vas veseli. Stvaranje oplemenjuje i motivira.   Istraživanje klinike Mayo  pokazalo je kako osobe koje se bave pletenjem, čitanjem knjiga ili nekim drugim kreativnim radom imaju od 30-50% manje mogućnosti razvijanja kognitivnih poremećaja od onih koji se takvim aktivnostima ne bave.

 

Facebook komentari

ŽIVI ME

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.